Logika i povijest i Biblija su za papinski primat!

Iskustvo nas uči da Biblija za ispravno shvaćanje Objave nije dovoljna, jer zapravo Novi Zavjet kao vrhunac objave nije niti nastao niti se vjerodostojno tumačio bez Crkve koju je Bogočovjek izričito na prvaku apostolskom utemeljio. (Mt 16, 17-19; Lk 22, 32; Iv 21, 15-17; Mt 18, 17; 1 Tim 3, 15; Mk 1,36 ; Mk… Continue reading Logika i povijest i Biblija su za papinski primat!

Ako prođe Kasperov nauk … trebati će mijenjati i Evanđelje

U žestokoj debati o pričešćivanju za razvedene katolike u novom građanskom braku, koju je započeo kardinal Kasper na Sinodi o obitelji 2014., lako se mogu izgubiti iz vida, čak i među vjernicima laicima, granice rasprave. A te su, doista, zadane jednostavnije nego što bi se moglo učiniti. S Kristovim dolaskom, nanovo je uspostavljen izvorni Stvoriteljev… Continue reading Ako prođe Kasperov nauk … trebati će mijenjati i Evanđelje

„Molba odanih“ Papi Franji o budućnosti obitelji

Pred tekuću Sinodu o obitelji 2015,  na internetu je pokrenuta peticija pod imenom „Molba odanih“ (engl.: Filial Appeal). Molbu su pokrenuli ljudi iz miljea katoličkih laičkih udruga i obiteljskih organizacija „koji su se okupili kako bi uputili sinovski poziv papi Franji sa  zahtjevom da kategorički potvrdi katoličko naučavanje da razvedeni i nanovo oženjeni katolici ne… Continue reading „Molba odanih“ Papi Franji o budućnosti obitelji

“Časne sestre sa značkicom”

Sjedokose dame na slici su časne sestre. U prvom planu vidimo na godišnjoj skupštini Konferencije redovničkih glavarica SAD (LCWR[1]) 2012. godine: sestru Mary Hughes, raniju predsjednicu, sestru Pat Farell aktualnu predsjednicu, te novoizabranu predsjednicu sestru Florence Deacon. Naime su u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 1960.- ih stanoviti liberalni teolozi i teologinje „uvalili“ časnim sestrama priču,… Continue reading “Časne sestre sa značkicom”

Izvan Crkve nema spasenja

Ostvarenje spasenja u Crkvi Tradicionalno je u teološkom govoru nastao stav kako se kod pravila ‘Izvan Crkve nema spasenja’ (extra Ecclesiam nulla salus) radi o najstarijoj dogmi. Ovo uvjerenje potječe iz prvih kršćanskih vremena, posebno izoštreno u susretu s kompromiserima u vrijeme progona (tzv. ‘lapsima’), kao i drugim religijama – židovstvom i poganstvom, gnostičkim sljedbama,… Continue reading Izvan Crkve nema spasenja

Razlozi naše vjere

Crkva postoji već dvije tisuće godina, a svijet je unutar Crkve svakako pribraniji, razumniji, uravnoteženiji u svojim nadanjima, zdraviji u svojim nagonima, radosniji i veseliji u susretu sa sudbinom i smrću, od onoga izvan nje. U ovom vremenu relativizma kada nas zbunjuju neprestani napadi na vjeru i Crkvu, kada nas napastuju i osobna razočaranja, valja… Continue reading Razlozi naše vjere

Pravoslavni i Papa – patrijarh Focije

Još od početka ovog desetljeća vode se – pri Međunarodnoj mješovitoj komisiji za teološki dijalog između Katoličke Crkve i Pravoslavne crkve – učene rasprave o ulozi koju Papa ima u Crkvi. Tema 11. zasjedanja Komisije, koje je održano u rujnu 2010. godine u Beču, bila je „Uloga rimskog biskupa u zajedništvu Crkve u prvom tisućljeću“.… Continue reading Pravoslavni i Papa – patrijarh Focije

Može li Crkva otpasti od vjere?

(…i zašto je protestantizam nužno pogrešna vjera) Unatoč svim međusobnim nesuglasicama, svim nekatoličkim crkvama i zajednicama jedan je stav zajednički, a to je da Katolička crkva više ne drži apostolsku vjeru te ne može postavljati zahtjev da se ostane njezinim članom. Drugim riječima, Crkva je navodno od izvorne vjere u jednom trenutku otpala, i pravu… Continue reading Može li Crkva otpasti od vjere?

Pravoslavni i Papa – sv. Lav I.

U odnosima između pravoslavaca i katolika, pitanje Pape je doista vrhunskog značaja: za katolike, Papi pripada – u njegovoj službi vrhovnog učitelja i upravitelja vjernika – prerogativ da kontrolira svaki dio života Crkve1. Papa može – kada o nekom vjerskom ili moralnom pitanju progovara „ex cathedra“, dakle u vrlo svečanoj i vrlo rijetko korištenoj formi… Continue reading Pravoslavni i Papa – sv. Lav I.

Veliki raskol – tko se odcijepio?

Jedan od najtragičnijih momenata za jedinstvo Crkve zasigurno predstavlja raskol između Zapada i Istoka, današnjih entiteta Katoličke i Pravoslavne crkve, stanja formalno nastalog, kako se uzima, uzajamnim činima ekskomunikacije iz 1054. god. Unatoč nekim značajnijim pokušajima (ponajprije tzv. ,,sabora jedinstva” – II. lionskog iz 1274. i Firentinskog (1439. – 1445.), ova podjela ostaje nezacjeljenom sve… Continue reading Veliki raskol – tko se odcijepio?