Nerijetko se događa da katolička vjera u Mariju kao vazda djevicu biva predmet spora unutar različitih kršćanskih krugova. Dok Katolička crkva, zajedno s drugim crkvama s kojima dijeli veći dio svoje povijesti, drži da je Marijino djevičanstvo ostalo nepovrijeđeno ante partum, in partu et post partum (prije, za vrijeme i nakon [Isusova] poroda), mnoge se… Continue reading Tko su Isusova ”braća”?
Tridentski sabor – Dekret o sakramentima pokore i bolesničkog pomazanja
a) Učenje o sakramentu pokore Predgovor Premda je u dekretu o opravdanju bilo umetnuto mnogo govora o sakramentu pokore, potrebnog za razumno razjašnjenje nekih mjesta, ipak u ovo naše vrijeme o tom (sakramentu) postoji mnoštvo različitih zabluda, te sveti ekumenski i opći Tridentski sabor (misli) da će mnogo pridonijeti općoj koristi ako o tome objavi… Continue reading Tridentski sabor – Dekret o sakramentima pokore i bolesničkog pomazanja
Tridentski sabor – Dekret o sakramentu euharistije
Predgovor Sveti ekumenski i opći Tridentski sabor… premda se nije bez posebnog vodstva i upravljanja Duha Svetoga okupio sa svrhom da izloži pravo i staro učenje o vjeri i sakramentima, te da donese lijek za sva krivovjerja i druga vrlo teška zla koja u ovo vrijeme teško muče Božju Crkvu, i kidaju je na mnoge… Continue reading Tridentski sabor – Dekret o sakramentu euharistije
Tridentski sabor – Dekret o sakramentima
Predgovor Za ostvarenje spasonosnog učenja o opravdanju, koje je na prethodnoj sjednici bilo proglašeno jednodušnom suglasnošću svih saborskih otaca, činilo se prikladnim raspravljati o svetim sakramentima Crkve, od kojih pravo opravdanje ili započinje, ili se započeto povećava, ili se izgubljeno vraća. Kako bi se u ovo naše teško vrijeme uništile zablude i iskorijenila krivovjerja o… Continue reading Tridentski sabor – Dekret o sakramentima
Tridentski sabor – Dekret o istočnom grijehu
Kako bi naša kršćanska vjera “bez koje je nemoguće svidjeti se Bogu” [Heb 11,6], nakon čišćenja od zabluda ostala cjelovita i neokaljana u svojoj iskrenosti, i kako se kršćanski narod ne bi “zanosio svakim vjetrom učenja” [Ef 4,14], budući da je ona stara zmija [usp. Otk 12,9; 20,2], vječni neprijatelj ljudskog roda, probudila među vrlo… Continue reading Tridentski sabor – Dekret o istočnom grijehu
Koliko je godina tvojoj crkvi?
Ako si luteran, tvoju je (kršćansku) vjeroispovijest utemeljio 1517. god. bivši redovnik Katoličke Crkve Martin Luther. Ako pripadaš Anglikanskoj crkvi, tvoju je vjeroispovijest osnovao 1534. god. kralj Henrik VIII., jer mu Papa nije dao razvod s pravom na ponovnu ženidbu. Ako si prezbiterijanac, tvoju je vjeroispovijest osnovao 1560. god. John Knox u Škotskoj. Ako si… Continue reading Koliko je godina tvojoj crkvi?
12 zvijezda Crkve
“Sveti Otac je mladima okupljenim u Torontu, na Svjetskim danima mladih, rekao jednu jednostavnu misao: “Ako ljubite Isusa, ljubite Crkvu!” Zamolimo Mariju da nam pomogne vidjeti i ljubiti Crkvu onako kako je ona vidi i ljubi. Govorit ću o Crkvi sastavljenoj od dvanaest zvijezda.
Katoličke stranice i blogovi
Katoličke stranice: Sveta stolica Catholicism Catholic answers Scripture Catholic The Catholic treasure chest Traditional Catholic apologetics Coming home network Real presence New advent Katolički odgovori Katolički blogovi: Toma Blizanac (i brat Marko) Catholic Crkveni dokumenti Dave Armstrong Patrick Madrid Scott Hahn
Zašto Mariju zovemo “Kraljicom Neba”?
Bat-Šeba je bila majka izraelskog kralja Salomona. (usp. 1 Kr 1, 28-30). Kao što bi učinio svaki sin koji voli svoju majku, i on je poslušao Božju zapovijed da poštuje majku (usp. Izl 20,12). Zato je Salomon sam, iako su se najviši dužnosnici kraljevstva klanjali kada bi došli pred njegovo prijestolje, ustajao i klanjao se… Continue reading Zašto Mariju zovemo “Kraljicom Neba”?
Na ručku kod Pape
Na završetku velikog jubileja Papa poziva na ručak nekoliko biskupa. To mu je navika… Poziv prima i prijatelj biskup. Morao bi preći brončanu kapiju koju čuva švicarska straža prije 12.30 sati. Kreće na vrijeme, ali nailazi na gužvu i zastoj u prometu zbog prometne nezgode. Već kasni dok sav zadihan prelazi Trg sv. Petra. Nalazi se ispod stupova kad ugleda loše obučena čovjeka, otrcana izgleda kako prosi. Pogledaju se i nakon tri sekunde se prepoznaju i zagrle. Bili su kolege u sjemeništu i zajedno mladomisnici. Zatim je jedan napustio svećeničku službu i evo ga kao skitnice; drugi je napravio karijeru i evo ga sređenog, svježe obrijanog i ošišanog, zadihanog kako ide Papi. Papa ga čeka. Ali stid ga je reći prijatelju da mu se žuri, da ima važnih stvari obaviti. Zar će otići gore k Svetom Ocu i govoriti o ljubavi, a ostaviti prijatelja? Na kraju mu reče: ”Čuj, moram ići gore Papi, ali ti me pričekaj ovdje, ne miči se dok ne dođem, pa ćeš mi sve ispričati.”